Za sve je kriva ta Barselona, i za crve u fudbalu, a možda i zato što je unela malo magije u naše živote.
Širok osmeh i zlatan zub. Barselona je dodala novi ukras svom osmehu, popunili su vilicu skupocenim kutnjakom od 160 miliona evra. Kutinjo. Što zbog one čuvene manije da grize protivničke igrače, što zbog fudbalskih karakteristika, Suarezu u svakom slučaju pripada epitet očnjaka, a u ovakvoj postavci ekipe ga ima i neizostavni Mesi. Uz legendarnog Inijestu i ostale asove, u ovoj čeličnoj vilici će se naći još jedan znatni dečko, Dembele. Tim sposoban da sažvaće svakog protivnika.
200 godina p. n. e. ljudi su imali tu smešnu ideju da karijes na zubu prouzrokuju crvi. Zanimljivo je to sa crvima. Postoji i misao da ih nikad nećeš naći u prskanom i nezdravom voću. Ne znam koji od njih su ušli u sport, ali su izgrizgli granice, okrenuli ga naopačke. Barselona je prodalaNejmara i crve u njegovoj guzici za 222 miliona evra, platila je Kutinja. Celo tržište modernog fudbala je zahvatila manijakalna potreba da se igrač plati što više. U svakom tom transferu se nalazi po jedan crv sumnje. Prvi je sa tom praksom basnosnovnog plaćanja krenuo Real, pravljenjem one čuvene ekipe Galaktikosa, opet prvenstveno sa namerom da bi se ostvario primat nad Barselonom. Za sve je kriva ta Barselona, i za crve u fudbalu, a možda i zato što je unela malo magije u naše živote.


Doseljenici iz Barselone su radili na raskopavanju onoga što je ostalo od bečkerečke tvrđave od čijih ostataka su uredili glavni gradski trg i na njemu sazidali magacin za žito.
Tridesetih godina XVIII veka grupa španskih kolonista se doselila u Banat, za njihove potrebe je u Bečkereku podignuto naselje nazvano Nova Barselona. Bečlije, autori istorije, su ih okarakterisale kao skitničarski narod, nedisciplinovan i neorganizovan, nevičan bilo kakvom poslu i lenj, koji pije od jutra do mraka i sklon je tuči. Nenaviknuti na ovdašnje uslove i klimu teško su se adaptirali, ko ne bi bio mrzovoljan, ali se činilo da je izgradnja naselja u punom jeku. Međutim, kuga je harala, a u međuvremenu je izbio i rat sa Turcima što je dovelo do propasti kolonije. Španci su su se raselili a u kuće namenjene njima se uselili Nemci. Postoje zapisi da su doseljenici iz Barselone radili na raskopavanju onoga što je ostalo od bečkerečke tvrđave od čijih ostataka su uredili glavni gradski trg i na njemu sazidali magacin za žito. Danas taj preuređeni prostor slovi za najstarije pozorišno zdanje u Srbiji. Iza ovih Katalonaca su ostali samo dudovi koje su oni ovde prvi posadili, tragova podsetnika na nekadašnje prisustvo španskih kolonista u gradu gotovo da nema, ali je sudbina našla način da kroz sport održi vezu i približi ova dva grada.


Ako hoćemo, možemo da verujemo da je Zrenjanin kao grad sportova malo od svoje sportske šarolikosti dao Barseloni i time odao počast ovim katalonskim doseljenicima.
Gotovo tri veka posle neuspešne epizode Male Barselone, rukometni klubovi Proletera i Barselone našli su se jedan naspram drugog u finalu Kupa šampiona, a možda je sudbina uplela prste i kad je poslala jednog Zrenjaninca da ispiše košarkašku istoriju Barselone. Dejan Bodiroga je već tada bio najbolji evropski košarkaš, osvojio je sve što se moglo osvojiti, bio je na vrhuncu karijere i birao je klub. NBA je bila opcija, ali je opet ta Barselona kriva što se nije obreo preko bare. Bila je najkonkrentnija i tako je od Bodiroge napravila najlegendarnijeg evropskog košarkaša, a konačno je te godine i osvojila najvredniju evropsku titulu. Jedan san je ispunjen u najvećoj meri zahvaljujući Zrenjanincu. Bodiroga je na sebi svojstven način u finalu preuzeo odgovornost, odlučio meč i poneo titulu MVP-a finalnog turnira. Ako hoćemo, možemo da verujemo da je Zrenjanin kao grad sportova malo od svoje sportske šarolikosti dao Barseloni i time odao počast ovim katalonskim doseljenicima.
U Zrenjaninu do danas nije podignuto nijedno spomen-obeležje koje bi podsećalo na te Katalonce. Setio sam se jednog prijatelja koji nije imao neke zube, pa kad je konačno zakazao termin kod zubara rekao je: – Jaoj, kad namestim zube kako ću da se smejem. – Možda je Zrenjaninu potreban neki simbol kojim će ukrasiti svoj osmeh i sačuvati ovu neuobičajenu povezanost dva grada dok je crvi nisu izjeli, a postoji li bolji način za to od sporta.
Izvor – VRATASPORTA.RS