Posna trpeza, slama oko stola sa orasima i suvim voćem, badnjak,a zatim dolazak malih korinđaša samo su deo narodnih običaja koji još uvek nisu zaboravljeni u Banatu.
Običaj da Badnjak ispred crkve donesu konjanici i kum badnjaka i dalje se čuva i neguje u Banatu.
Praznovanje Badnjeg dana tradicionalno se danas obeleženo u gradovima i selima regiona Banat. U okolnim selima još uvek se neguje stari običaj da po badnjak kod domaćina dolaze konjari uz povorku zaprega i fijakera okićenih hrastovim grančicama.
U nekim delovima Banata postoji stari pravoslavni običaj da kum badnjaka ranom zorom iseče granu ovog svetog drveta, a zatim sa konjanicima obilazi selo pozdravljajući meštane i čestitajući im Badnji dan.
Prema tradiciji i običaju kum najpre dočekuje konjare uz rakiju i vino u svom domaćinstvu želeći im dobrodošlicu, dobro zdravlje i mir. Sa konjskim zapregama obilazi se naselje i pozdravalja sve meštane, a zatim se badnjak unosi u crkvu koji se pali nakon liturgije.
Osvešćenje Badnjaka je centralni deo praznika kada meštani nakon paljenja uzimaju grančice i nose u svoj dom. Simbolika Badnjaka je vatra koja treba da ogreje naša srca i pripremi naš doma za rođenje Isusa Hrista.
Hrast se pali i simbolizuje rodnu godinu, zato se i kaže „koliko varnica, toliko parica“
Trpeza mora biti posna i sprema se riba, pasulj, česnica, jela sa krompirom i svim posnim sastojcima. Najradosniji deo Badnjeg dana je korinđanje, stari srpski običaj u kojem učestvuju deca.
Maskirani mališani obilazeći domaćinstva sa pesmicama pozdravljaju domaćina želeći njemu i njegovoj porodici srećno Badnje veče i predstojeći Božić.
Korinđanje kao stari običaj ostao je sačuvan u mnogim delovima Vojvodine.
Sa pesmom ulaze u kuće gde ih domaćin dočekuje i daruje orasima, slatkišima, suvim šljivama, a negde i paricama:
Najčešće se peva pesmiau o malom korinđašu:
„Ja sam mali korinđaš daj mi gazda šta imaš,vina ili rakije Božić je kod kapije“.
Posna trpeza, slama oko stola sa orasima i suvim voćem, badnjak,a zatim dolazak malih korinđaša samo su deo narodnih običaja koji još uvek nisu zaboravljeni u Banatu.
Banaćani vole da kažu da je najlepši deo Badnjeg dana i Božića porodica okupljena oko trpeze, jer samo sa svojim najmilijima ove praznike možemo učiniti lepim i radosnim.
redakcija Z1
Foto printskin Youtube, Melenci
Preuzeti delovi teksta sa www.vesti.rs