0.6 C
Zrenjanin
Thursday, March 28, 2024
Naslovna ZR caffe Apoteka "Kod Spasitelja" - ZRikipedia.com

Apoteka “Kod Spasitelja” – ZRikipedia.com

Apoteka “Kod Spasitelja” (prvobitni naziv: “Salvator”) je prva apoteka koja je 1784. godine osnovana u Velikom Bečkereku. Otvaranje ove apoteke, koju vodi stručno, školovano lice, pod strogom kontrolom sanitetskih i državnih vlasti, uzima se za početak razvoja savremenog apotekarstva u Zrenjaninu.

Istorijat
Osnivanje. Popis iz 1801. godine
Ustaljeno je verovanje da se ova apoteka nalazila u Glavnoj ulici, na mestu današnje apoteke „Centar“. Međutim, izgleda da je ona u početku bila u Gradnuličkoj ulici (današnja ul. Cara Dušana), da bi tek 1868. bila preseljena u Glavnu ulicu . O radu ove apoteke nije očuvano mnogo podataka, čemu je možda ponajviše doprineo veliki požar iz 1807. godine, u kom je izgorela arhivska građa. Redak sačuvani dokument je izveštaj o pregledu apoteke iz 1801. godine, koji je sačinio fizik (nadzorni lekar) torontalske županije dr Matija Roka . Ovaj pregled izvršen je 4. oktobra iste godine, a zapisnik pri njemu sačinjen upućen je Kraljevskom namesništvu u Budim početkom 1802. U njemu se, osim velikobečkerečke, pominje i pregled apoteke u Nađ Sent-Miklošu (današnji Veliki Senmikluš, rum. San-Nikolau Mare u Rumuniji), što ukazuje na to da su to bile jedine dve apoteke na području Torontalske županije. Kao upravnik apoteke naveden je Jozef Štajngasner. Objekat se nalazi na uzvišenom mestu, od nivoa zemljište uzdignut je dvema stepenicama, ima troje vrata i tri prozora. Oficina (radionica, prostorija za rad) je svetla, suva i sasvim dobro sređena. Signature na posudama sa imenima lekova su dobro čitljive, a drveno posuđe za čuvanje lekova nije crvotočno. Laboratorija je uredna, dovoljno svetla i dobro snabdevena laboratorijskim pećima i ostalim priborom. Tavan za čuvanje biljnih droga je zračan i svetao, kao i podrum u kom se drže razne medicinske vode, špiriti, sirupi, ulja itd. Otrovi su se, zajedno sa posebnim tegovima i kašikama, čuvali odvojeno od ostalih lekova i bili su smešteni u posebnom ormanu, kom je pristup imao samo apotekar. I lekovi jakog mirisa (ambra, mošus, zibet) čuvali su se odvojeno, u dobro zatvorenim posudama. Apotekarski tegovi bili su bečki, a pored njih, u inventaru se nalazila i farmakopeja Austriaco-Provincialis . U sklopu pregleda prekontrolisani su i kvalitet i kvantitet lekova u apoteci, pa su tako u izveštaju poimence navedeni ispitani preparati. Iz svega se vidi da je 1801. godine apoteka u Velikom Bečkereku bila dobro uređena i dobro snabdevena lekovima.

XIX vek
Iza Dečija, apoteka se nalazila u vlasništvu njegovog sina Ignaca, a zatim Sigismunda (Žigmunda) Vantoha, o kojima nema bližih podataka. Od 1828. do 1844. vlasnik je bio ugledni građanin Velikog Bečkereka Ferenc Franja Plank, a za to vreme je u apoteci radio Agošton Štajngasner. Sledeći sopstvenik apoteke bio je Janoš Kleski, koji se u tom svojstvu pominje 1848. i 1868. godine . U vreme revolucionarnih dešavanja 1848/49. održavao je red i mir u gradu uz pomoć Narodne garde . Dvadeset godina kasnije (1868), još uvek se spominje kao vlasnik apoteke, koju je preselio iz Gradnulice (ulica cara Dušana) u Glavnu ulicu . Kao njen suvlasnik pominje se od 1859. Mihalj Jezović. Sa ove dvojice, apoteka je prešla u vlasništvo Aleksandra Kovača, uz čije se ime često reklamirala u novinskim oglasima. Na prelazu iz 19. u 20. vek kao zaposleni apotekari spominju se Joz(ef?) Kleski (1884), D. Kovač (1887), Aladar Ereš i E. Halas (1896-1900) i Zigmund (Sigismund) Vantoh (1902-1905) . Istovetnost prezimena ovih apotekara sa prezimenima nekadašnjih vlasnika snažno upada u oči i ukazuje jasno na porodičnu povezanost i naslednost ovog zanata u tim porodicama.

U vlasništvu Šandora Vagija (1906-1941)
Apoteku je 1906. godine kupio njen najpoznatiji vlasnik – Aleksandar (Šandor) Vagi, koji će njome upravljati u naredne tri decenije. Njegov lični entuzijazam, ljubav prema struci i umešnost u kombinovanju farmaceutske prakse sa najnovijim trendovima u farmaciji tog doba u velikoj meri doprineli su ugledu apoteke u kojoj su stalno radila po dva do tri magistra i praktikanta. Vagi je nastavio da vodi apoteku i u međuratnom periodu[1].

U predvečerje Drugog svetskog rata, 1939. izvršena je svojevrsna „podela interesnih sfera“, odnosno podela grada na reone, pri čemu je svakoj apoteci bio dodeljeno jedno područje, u kom nije smela biti otvorena nova apoteka, a predviđene su i tzv. „neutralne zone“. Ovaj proces započet je par godina ranije, na inicijativu Milivoja Moljca, a razgraničenje je vršila četvoročlana komisija na čelu sa Nikolom Jovanovićem, magistrom farmacije i zdravstvenim savetnikom pri VI odeljenju Kraljevske banske uprave Dunavske banovine u Novom Sadu. Time je svaka apoteka dobila svoj mali domen, čime je sporazumno obezbeđeno njihovo poslovanje i ravnopravna tržišna utakmica. Zona Vagijeve apoteke obuhvatala je: levu stranu ulice Kralja Aleksandra od kućnog broja 35 do kraja ulice, a zatim ceo prostor koji obuhvata ulice Svetosavsku, Nemanjinu, Karađorđev trg do šume, desnu obalu Begeja do Dositejevog mosta i Vilzonov trg[2].

Drugi svetski rat
Aprilski rat i okupacija doveli su do rasparčavanja Kraljevine Jugoslavije i njene podele među silama Osovine. Banat je formalno ostao u sastavu Srbije, ali je bio pod nemačkom okupacionom upravom čije je sedište bilo upravo u Petrovgradu. Za period okupacije nije ostalo očuvano mnogo podataka o radu apoteka, a i oni retki koji su opstali svedoče o teškom položaju mesnih apotekara. Iz februara 1941, dva meseca pre početka rata, potiče račun o isplati 8 322, 50 dinara Aleksandru Vagiju za lekove i zavojni materijal iz njegove apoteke[3].

Nedugo po uspostavljanju okupacione vlasti u Petrovgradu, počela se sprovoditi politika istrebljenja jevrejskog življa. Ministarstvo socijalne politike i narodnog zdravlja izdalo je nalog da se ispita da li na području gradskog poglavarstva Petrovgrad ima javnih apoteka koje su u jevrejskom vlasništvu, s tim da se one, ako je to slučaj, smesta zatvore, a ako u njima radi kvalifikovano osoblje jevrejske narodnosti, da se odmah otpusti i o tome podnese izveštaj[4]. Protiv donesene odluke nije postojalo pravo žalbe. Šandor Vagi likvidiran je na beogradskom Sajmištu 1942. godine. Time je bio okončan možda i najnapredniji period rada prve apoteke, koja je po odluci okupatora prešla u vlasništvo Jozefa Švarca, što je trajalo do oslobođenja 1944. godine[5].

 

Izvor- ZRikipedia.com

[td_block_social_counter custom_title=”PRATITE NAS” facebook=”zrenjaninskevesti” twitter=”z1infovesti” instagram=”z1info” manual_count_youtube=”#” style=”style5 td-social-boxed” open_in_new_window=”y”]
Zrenjanin
light snow
0.6 ° C
0.6 °
0.6 °
83 %
4.1kmh
100 %
Fri
1 °
Sat
4 °
Sun
3 °
Mon
5 °
Tue
7 °

Popularne vesti

I Zrenjanin ”uvozio” birače?

Glasači iz Iriga i Sremskih Karlovaca su na dan izbora organizovano dovedeni na glasanje u Zrenjanin, rekli su za N1 info iz koalicije "Srbija...

SNS Zrenjanin: izbori protekli u fer i demokratskoj atmosferi

Predsednik Srpske napredne stranke Miloš Vučević izjavio u Jutarnjem programu TV Prva da je stranka na čijem je čelu zadovoljna izbornim rezultatima, navedeno je...

PUF kao posmatrač izbornih neregularnosti u Zrenjaninu

Tokom izbornog dana na nedavno održanim izborima članstvo Promena u fokusu - PUF je aktivno posmatralo sva izborna mesta koja se nalaze na teritoriji...

Zrenjaninska JKP „Vodovod i kanalizacija“ sprovodi anketu

Ispitivanje zadovoljstva korisnika uslugama JKP „Vodovod i kanalizacija“ sprovodi se od 18. do 31. decembra na teritoriji Grada Zrenjanina. Upitnik se može popuniti elektronski...