0.6 C
Zrenjanin
Thursday, March 28, 2024
Naslovna Kultura i obrazovanje Voz Ćira - izbor članka - ZRikipedia

Voz Ćira – izbor članka – ZRikipedia


“Ćira” na stanici na glavnom gradskom trgu

“Ćira” je popularan naziv za voz uskotračne pruge koji je saobraćao između Velikog Bečkereka i Žombolja. Puštena u saobraćaj 1898. godine. Nakon Prvog svetskog rata, “Ćira” je saobraćao na nešto skraćenoj relaciji između Zrenjanina i Radojeva. Pruga je razmontirana 1969. godine usled nerentabilnosti. Do danas, “Ćira” je ostao jedan od najprepoznatljivijih motiva na starim gradskim razglednicama i fotografijama.

Istorijat gradnje pruge
Devedesetih godina 19. veka železnička mreža na području današnjeg srpskog Banata znatno se proširila. Sve dotle je njen razvoj tekao dosta sporo, budući da je do 1883. godine jedina pruga koja je išla na tom području spajala Temišvar i Segedin, a išla je preko Velike Kikinde i nekolicine manjih susednih mesta. Iako su postojale brojne inicijative za gradnju pružnih tokova, one su dale rezultata tek puštanjem u saobraćaj pruge Velika Kikinda-Veliki Bečkerek (1883), odnosno pruge Veliki Bečkerek-Pančevo (1894). Nešto ranije (1887), u Velikom Bečkereku formirano je akcionarsko društvo “Torontalske lokalne železnice”, koje je okupilo mađarske aristokrate Banata i njihov krupni kapital, te svojim delovanjem omogućilo dalji razvoj železničke mreže na ovom području.

Ovo društvo je 24. juna 1897. godine dobilo koncesiju za gradnju pruge Veliki Bečkerek – Žombolj[1]. Najagilniji i najznačajniji finansijer ove železnice, i inicijator njene gradnje bio je grof Endre Čekonić od Žombolja, čija je namera bila da omogući prevoz poljoprivrednih proizvoda sa Čekonićevih imanja u okolini Bečkereka na bečkerečku pijacu[2]. Dužina pruge iznosila je 67,6 kilometara, a svečano je puštena u saobraćaj 20. oktobra 1898. godine[3]. Pruga je, međutim, išla samo do Novog Žombolja, dok je deo do Žombolja pušten u saobraćaj tek 28. juna 1899. godine[4].

Vozna sredstva
Na pruzi Zrenjanin-Radojevo vuču vozova obavljale su lokomotive serije:

80-001, 002, 003, 004, 005, 006, 007, 009
80-4871
182-002
JDŽ/JŽ 80 i 182. Inventarski park je iznosio 10 lokomotiva. Lokomotive serije 80 proizvedene su 1915. godine u fabrici “MÁV Gépgyár” u Budimpešti. Prvobitna oznaka serije bila je MÁV 492.9, a za vreme Prvog svetskog rata lokomotive ovog tipa bile su numerisane kao KuK HB IV, brojevi 4008 do 4021. Posle Prvog svetskog rata na pruzi Zrenjanin-Radojevo ostalo je devet lokomotiva ovog tipa, koje su numerisane kao SHS IVa4, brojevi 12021-12029. Kada je 1935. godine obavljena nova prenumeracija, ove lokomotive dobile su oznake JDŽ 80-001 do 80-009. Lokomotiva 80-4871 izgrađena je 1925. godine i pripadala je kompaniji industrijalaca, grofa Karoljija[5].

Lokomotive serije JDŽ/JŽ 182 (MÁV 388) proizvedene su 1896. godine u fabrici “Wiener Neustädter Lokomotivfabrik” u Viner Nojštatu[6]. Jedna lokomotiva iz ove serije koju je 1924. preuzela Rumunija (CFR 388) čuva se u Muzeju parnih lokomotiva u Sibiuu[7].

Koliko je poznato, nijedna od ovih lokomotiva nije sačuvana.

Stanice

Izgradnja železničkog mosta za prugu uskog koloseka 1898. godine. Most se nalazio između današnjih ulica Matavuljeve i Miletićeve, a van funkcije od 1932. godine. Uklonjen je posle Drugog svetskog rata

Red vožnje iz 1967. godine


“Ćira” je prolazio kroz sledeće stanice:

U Velikom Bečkereku
Obala Begeja (danas železnička stanica Zrenjanin)
Nemačka ulica (danas ulica Žarka Zrenjanina)
Glavni trg
Hotel “Kod krune” (danas Trg dr Zorana Đinđića)
Prelaz preko Begeja (železnički most)

Temišvarska ulica (danas Miletićeva ulica)
Trošarina (na izlazu iz grada, na Temišvarskom drumu)
Van Velikog Bečkereka
Klek
Katarina (Ravni Topolovac)
Begej Sv. Đurađ (Žitište)
Prelazak preko Begeja

Idvor
Čestereg
Paulov majur (danas Banatsko Karađorđevo)
Johanov majur
Nova Crnja
Karolinin majur
Leonin majur
Nemačka Crnja
Julijin majur
Klarija (danas Radojevo)
Jugoslovensko-rumunska granica (od 1923)

Novi Žombolj
Žombolj[8][9]
U periodu posle Drugog svetskog rata stanice na pruzi Zrenjanin-Radojevo su bile:

Zrenjanin Fabrika
Zrenjanin Predgrađe
Klek
Topolovac
Žitište
Banatski Dvor
Česterek
Banatsko Karađorđevo
Livade
Nova Crnja
Vojvoda Stepa
Srpska Crnja
Radojevo
Međuratni period
U prvim godinama nakon Prvog svetskog rata, tokom razgraničenja između Kraljevine SHS i Rumunije u Banatu 1924. godine, pruga je skraćena do Julijinog majura, odnosno do Crnje (Nemačka Crnja)[10]. Zbog ispravke granice sa Rumunijom, javila se potreba za deonicom između Crnje i Klarije (danas Radojevo). Ovu deonicu izgradila je železnica u svojoj režiji 28. marta 1926. godine[11]. Trasa kroz grad je napuštena 20. novembra 1932. godine, kada je u saobraćaj pušten tzv. “zbijeni kolosek” između stanica Veliki Bečkerek i Veliki Bečkerek Fabrika (kolosek sa tri šine, kod koga dve spoljne šine pripadaju normalnom koloseku, a jedna spoljna i unutrašnja šina pripadaju uzanom koloseku) u dužini od 4635 metara[12].

Zapisi o “Ćiri”

“Ćira” na glavnom gradskom trgu
Tokom međuratnog perioda, o “Ćiri” se u više navrata pisalo u javnom diskursu. Tako je, npr. Miloš Crnjanski prilikom svog boravka u Velikom Bečkereku 1923. godine zabeležio da “Ćira” prolazi kroz centar grada[13]. Nekoliko godina kasnije, jedan anonimni beogradski novinar koji je po prvi put boravio u Velikom Bečkereku, zabeležio je svoje utiske o gradu, a među njima i svoja zapažanja o “Ćiri”. NJegov izveštaj objavio je velikobečkerečki list “Banatski glasnik” novembra iste godine, pod naslovom: Kroz Veliki Bečkerek (nekoliko impresija jednog beogradskog novinara). Tu se, između ostalog, kaže:
“Veliki Bečkerek ima svoju zanimljiviju prošlost iz drevnih, a i iz skorijih vremena. Tu su još ostaci gizdavih podviga nekadašnjih magnata (Magnat je madžarska reč. U drugom razredu gimnazije tražio je od mene profesor za nemački jezik, da mu menjam u množini reč “der Magnat”. Počeo sam “di magnete”!). Dakle, ostaci! Na primer, železnica kroz grad. Praktično, no meni se ne sviđa. Lokomotiva, parna lokomotiva kroz centar varoši! Veoma neobično. Ne bi li uveli električnu, ili bar onu sa motorom na benzin? Zbog mase crnog dima, mislim. Nehotice sam se pobojao, da će ovi oblaci dima uprljati lepe trgovačke izložbe sa obadve strane ulice Kralja Aleksandra, da će pasti na brižljivo uređene toalete nežnog pola na šetnji. Pobojao sam se, da će ova nežna stvorenja biti zagušena kašljem. Međutim – nikome ništa. Pa, navika”.[14]
Ilustracije “Ćire” su našle mesto na međuratnim razglednicama Velikog Bečkereka/Petrovgrada, kao i u monografiji “Petrovgrad” iz 1938. godine[15].

Ukidanje pruge


Železnički most u Žitištu, srušen osamdesetih godina 20. veka
Pruga je postojala sve do 1969. godine, kada je demontirana. Usled nerentabilnosti i opalog prometa putnika i robe, već 1967. godine javili su se prvi natpisi u lokalnoj štampi koji su predviđali “Ćirino” ukidanje[16][17][18]. Ukidanje pruge se međutim oteglo[19], i tek je sredinom 1969. godine doneta odluka o njenom definitivnom ukidanju[20][21]. Nadležni organi sažeto su obrazložili donetu odluku:
“Pruga se ukida zbog nerentabilnosti, s tim da železničko transportno preduzeće organizuje prevoz robe sa područja opština Nova Crnja, Žitište i Zrenjanin sopstvenim kamionima i po železničkim tarifama”[22].
Osnovna brzina na pruzi je tada bila 20 km/h, a brzina preko skretnica je bila 10 km/h za vožnju u pravac i 5 km/h za vožnju u skretanje. Vreme vožnje putničkih vozova između Zrenjanina i Radojeva iznosila je 3 sata i 47 minuta, dok je zavisno od vremena bavljenja u usputnim službenim mestima, vreme putovanja putničkih vozova bilo u intervalu od 4 sata i 22 minuta do 4 sata i 46 minuta. Prosečna komercijalna brzina bila je u intervalu 14,1 do 15,3 km/h[23].

Danas
Nakon više od 40 godina od ukidanja pruge, i danas su vidljivi neki od tragova njenog postojanja. Na Temišvarskom drumu u Zrenjaninu i danas postoji nekadašnji objekat stanice “Zrenjanin Predgrađe”. U Kleku je na mestu trase pruge biciklistička staza. U Žitištu postoje stanična zgrada i Železnička ulica, dok je nekadašnji železnički most preko Begeja srušen osamdesetih godina. Glavna ulica u Banatskom Dvoru se zove Železnička. Ulica kojom magistralni put prolazi kroz Aleksandrovo takođe se zove Železnička. U Srpskoj Crnji takođe postoji Železnička ulica.

Izvor- zrikipedia.com

[td_block_social_counter custom_title=”PRATITE NAS” facebook=”zrenjaninskevesti” twitter=”z1infovesti” instagram=”z1info” manual_count_youtube=”#” style=”style5 td-social-boxed” open_in_new_window=”y”]
Zrenjanin
light snow
0.6 ° C
0.6 °
0.6 °
83 %
4.1kmh
100 %
Fri
1 °
Sat
4 °
Sun
3 °
Mon
5 °
Tue
7 °

Popularne vesti

I Zrenjanin ”uvozio” birače?

Glasači iz Iriga i Sremskih Karlovaca su na dan izbora organizovano dovedeni na glasanje u Zrenjanin, rekli su za N1 info iz koalicije "Srbija...

SNS Zrenjanin: izbori protekli u fer i demokratskoj atmosferi

Predsednik Srpske napredne stranke Miloš Vučević izjavio u Jutarnjem programu TV Prva da je stranka na čijem je čelu zadovoljna izbornim rezultatima, navedeno je...

PUF kao posmatrač izbornih neregularnosti u Zrenjaninu

Tokom izbornog dana na nedavno održanim izborima članstvo Promena u fokusu - PUF je aktivno posmatralo sva izborna mesta koja se nalaze na teritoriji...

Zrenjaninska JKP „Vodovod i kanalizacija“ sprovodi anketu

Ispitivanje zadovoljstva korisnika uslugama JKP „Vodovod i kanalizacija“ sprovodi se od 18. do 31. decembra na teritoriji Grada Zrenjanina. Upitnik se može popuniti elektronski...